Mexican

Kad je meksički predsjednik Calderon počeo borbu protiv narko kartela, ni slutio nije koliko će krvi zbog toga teći. Iako borba daje rezultate, daleko je od cilja

Kako je Meksiko tranzitna ruta i proizvođač droge generacijama, danas se nalazi u najsurovijoj borbi s moćnim i dobro financiranim kartelima. Ukupno je zbog toga ubijeno više od 28.000 ljudi u posljednje četiri godine, otkako je predsjednik Felipe Calderon krenuo u ofanzivu protiv organiziranog kriminala. U tu borbu uključio je sve policijske snage, ali i vojsku koji od tada, od 2006. godine, zajedničkim snagama pokušavaju izbrisati kriminalce. Od ukupnog broja poginulih 2000 je lokalnog stanovništva, policajaca ili vojnika. Na policijske zapovjednike izvršavani su atentati, a jedan od najgorih dogodio se na meksički dan nezavisnosti ove godine kada je jedan policijski zapovjednik smaknut granatom bačenom u mnoštvo civila među kojima su se nalazila i djeca.

Nagli porast nasilja povezanog s drogom počeo je 2006. kada je vlada počela frontalni udar na kartele, i to s desecima tisuća vojnika i pripadnika federalne policije, sve s ciljem potpunog uništenja. Predsjednik Calderon uspješno je dio odgovornosti za nasilje u Meksiku prebacio i na američku vladu s obzirom na to da američki konzumenti droge stvaraju veliku potražnju za narkoticima, a američki šverceri oružjem naoružavaju kartele.

SAD se odazvao na ove događaje i dao svoju potporu u borbi protiv narko kartela. U nekim slučajevima nasilje se proširilo i preko američke granice te podiglo stupanj zabrinutosti američkih država na jugozapadu. Štoviše, u lipnju ove godine oglasila se američka vlada s informacijama o visokom i rastućem stupnju vjerojatnosti pojave velikih količina narkotika na jugozapadu SAD-a, a vezano za hiperprodukciju droge u Južnoj Americi i Meksiku.

U kolovozu, budući da je broj poginulih i dalje rastao, meksički predsjednik Felipe Calderon poduzeo je niz političkih akcija u koje je uključio cjelokupnu meksičku vladu kako bi pokazao da ne namjeravaju posustati u borbi protiv kartela i da su spremni prihvatiti savjete američkih partnera da bi bili što efikasniji.

Ovog listopada meksička je vlada objavila da priprema plan za radikalne promjene u policijskim snagama zemlje nadajući se ne samo da će pridobiti povjerenje puka u policiju, koje nikada ranije nije niti postojalo, nego da će ugušiti i najmanju pojavu organiziranog kriminala u Meksiku. U ostvarenje ovoga plana bit će uključene sve policijske snage, ukupno 2200 postaja širom Meksika.

U očajničkoj želji da pokaže uspjeh u ovoj krvavoj borbi, vlada je čak organizirala svečanu ceremoniju spaljivanja zaplijenjene 134 tone marihuane, što se smatra najvećom zapljenom droge do tada u državi.

Nasilje na granici

S druge strane, velik broj poginulih Meksikanaca i stravičnih ubojstava povezanih s drogom dokaz su da vladina strategija nije iza sebe ostavljala samo uspjeh, nego je inicirala i osvetničke pohode kartela u kojima su stradali i nedužni.

Od potpune podrške 2006., kroz 2009. godinu i prvu polovicu 2010. američka vlada je, zbog velikog broja poginulih Meksikanaca, ali i svojih dužnosnika u Meksiku, zahladila odnose s Calderonom čekajući pogodan trenutak za pregrupiranje.

Dana 13. ožujka 2010. godine jedan je ubojica, za kojeg se vjeruje da je povezan s trgovinom drogom, ubio trudnu američku savjetnicu i njezina supruga u pograničnom gradu Ciudad Juarezu. Ubojica je također smaknuo supruga još jedne američke savjetnice i njihovo dvoje male djece. Nakon tih ubojstava slijedile su prijetnje američkim diplomatima duž meksičke granice. Do državne tajnice Hillary Clinton stigao je i niz upozorenja američkih djelatnika u konzulatima kako nasilje povezano s drogom nezaustavljivo raste. Čak i prije ubojstava američkih djelatnica američka vlada potiho je donijela odluku da se američki savjetnici zajedno s obiteljima povuku natrag u SAD.

Činilo se da su karteli uspjeli odbiti napad i da će dobiti rat protiv meksičke vlade.

Izvrgnut kritikama, predsjednik Calderon izjavio je kako je i dalje odlučan u borbi protiv preprodaje droge u SAD. S druge strane, i sami stanovnici Meksika počeli su se pitati ne plaćaju li preveliku cijenu u ratu s kartelima te se sve više u javnosti raspravlja o temi legalizacije droge kako bi, ako ništa drugo, barem smanjili ogromne profite kartelima.

Otkako je predsjednik Felipe Calderon krenuo u ofanzivu protiv organiziranog narko kriminala, ubijeno je više od 28.000 ljudi u posljednje četiri godine

Zona bez zakona

Dok Calderon odbacuje sugestije da je meksička vlada pala na koljena pred organiziranim kriminalom, on i njegovi suradnici otvoreno su progovorili o tome kako su karteli željeli instalirati državu unutar države, ubirati porez, blokirati prometnice te nametnuti vlastita pravila ponašanja. Meksička vlada identificirala je 233 zone bez zakona diljem zemlje koje su proglasili karteli, a u kojima je nasilje uvelike nekontrolirano. Broj je to koji je vlada uspjela smanjiti sa 2204 takve zone koje su postojale još prije nepunih godinu dana.

Kako je raslo uvjerenje kod Baracka Obame da Calderon želi ustrajati u čišćenju zemlje, Sjedinjene Države i Meksiko u srpnju ove godine obnavljaju suradnju, a borbu su okrenuli u drugom smjeru fokusirajući se na jačanje civilnog zakonodavstva i institucija te obnavljanje lokalnih zajednica koje su nagrizli siromaštvo i kriminal.

Plan vrijedan 331 milijun dolara bio je i temelj za posjet najbližih Obaminih suradnika Meksiku, uključujući Hillary Rodham Clinton, ministra obrane Roberta M. Gatesa i ministricu domovinske sigurnosti Janet Napolitano.

Revidirana strategija sadrži mnoge elemente namijenjene proširenju ili poboljšanju već početih programa i dio je takozvane Merida Initiative koju je počela Busheva administracija, a uključuje suradnju američkih i meksičkih tajnih službi te podršku Amerikanaca u obuci meksičke policije, sudaca, tužitelja i javnih branitelja.

Predsjednik Calderon dio odgovornosti za nasilje u Meksiku prebacio je na američku vladu s obzirom na to da američki konzumenti droge stvaraju veliku potražnju za narkoticima

Novom strategijom snage obiju zemalja poboljšat će efikasnost pograničnih službenika i stvoriti sustav koji će omogućiti da roba i ljudi budu skenirani i snimljeni prije nego li prijeđu granicu. Najvažnija promjena između stare i nove strategije udaljavanje je od vojne podrške u procesu. Više od 1,3 milijarde dolara potrošenih na Merida Initiative iskorišteno je za kupnju zrakoplova, špijunskih letjelica, moderne opreme za inspekciju i informatičke tehnologije za meksičku vojsku i policiju. Dio američkog budžeta za pomoć drugim zemljama usmjeren je na obuku meksičke civilne policije.

Očekuje se kako će se u određenom opsegu nastaviti i vojna suradnja, usprkos izvještajima udruga za zaštitu ljudskih prava o kršenju tih prava sa strane meksičkih vojnika.

Nova strategija primijenit će se prvo u Tijuani i Ciudad Juarezu, najvećim meksičkim gradovima uz američku granicu, s čijeg se područja droga prevozi u Sjedinjene Države. Ciudad Juárez broji 1,7 milijuna stanovnika i postao je simbol neuspjeha meksičke vlade u pokušaju da obuzda bande povezane s trgovinom drogom.

Dokumentiranje nemira

U meksičkom ratu kartela teško je sa sigurnošću tvrditi kada će nove zakonske smjernice dati rezultate, pogotovo danas kada su se nezadovoljstvo, strah i nemir uvukli duboko među stanovnike.

A uspjeh će biti još teže postići u spomenutom Ciudad Juarezu, koji je priča za sebe – u tom je gradu ubijano na tisuće ljudi svake godine. Deseci tisuća ljudi prisiljeni su na bijeg iz grada stoga što im sigurnost nije garantirana i vrlo lako mogu postati kolateralne žrtve u ratovima kartela. Veliko je pitanje hoće li meksička vlada pronaći dobrovoljce da i dalje guraju glavu u torbu u najopasnijem gradu Meksika znajući da se za prevlast sve žešće bore dva kartela.

prijetnje medijima

19. rujna 2010. dnevne novine El Diario objavile su otvoreno pismo kraljevima droge i vlasti za koju smatraju da nije uspjela u obuzdavanju nasilja. Pismo je objavljeno dan nakon sprovoda Luisa Carlosa Santiaga, 21-godišnjeg fotografa u El Diariju koji je ubijen 16. rujna na izlasku iz shopping centra nakon ručka.

Sve medijske kuće prestale su pisati o kartelima iz straha da se ne nađu na listi za likvidaciju. No, El Diario prati reputacija da ne posustaju lako – i plaćaju danak tom stavu. Jedan njihov reporter ubijen je i prije dvije godine.

Dok uredništvo El Diarija poziva na primirje između kartela i medija, karteli i dalje ne poštuju pravila u ratu koja štite integritet novinara. Akcije kartela protiv medijskih kuća u 2010. uključuju otmicu četiri novinara koji su pušteni nakon što je jedna TV-postaja emitirala video sa zahtjevima njihovih otmičara. Isto tako, jedna autobomba eksplodirala je pred regionalnim uredom Televise, vodeće nacionalne TV-mreže.

Američka vlada ove je jeseni definirala meksičku trgovinu drogom kao najveću prijetnju organiziranog kriminala prema Sjedinjenim Državama.

Rat meksičke vlade danas je sigurno bez presedana u svojoj odlučnosti da se uništi organizirani kriminal, pogotovo imajući na umu činjenicu kako je 70-ih godina prošlog stoljeća i dio same tadašnje meksičke vlade organizirao i upravljao trgovinom droge. Najporaznija činjenica u desetljećima staroj borbi s kartelima zabilježena je kada je kod Raula, brata bivšeg meksičkog predsjednika Carlosa Salinasa, pronađeno nekoliko stotina milijuna dolara skrivenih na računima u stranim bankama, a sav novac uplatili su mu karteli za zaštitu i slobodan prolaz droge prema SAD-u.

Danas, tridesetak godina kasnije, neki karteli koriste i YouTube kako bi širili propagandu protiv Calderonove vlade tvrdeći da usko surađuju s nekim kartelima te da su na platnoj listi nekih trgovaca drogom.

Uništiti hobotnicu koja je rasla desetljećima diljem Meksika čini se nemogućim pothvatom. Sustav u čije je temelje utkana korupcija čini se gotovo nemoguće ispraviti jer nekoliko generacija Meksikanaca žive i uče funkcionirati u takvom sustavu koji je danas način života.

Predsjednikovanje Felipea Calderóna

Iako je nasilje među kartelima postojalo i ranije, tadašnje vlade imale su pasivan stav o sukobima između kartela 90-ih godina prošlog stoljeća i početkom 2000-ih.

Sve se promijenilo 11. prosinca 2006. kada je novoizabrani predsjednik Felipe Calderon poslao 6500 vojnika u meksičku regiju Michoacan kako bi zaustavio nasilje povezano s drogom. Ta akcija smatra se prvom velikom operacijom protiv organiziranog kriminala te se, ukupno gledano, smatra početnom točkom u borbi vlade s kartelima. Kako je vrijeme prolazilo, Calderon je nastavio širiti svoju anti-droga kampanju, u kojoj danas sudjeluje 45.000 vojnika i policijskih snaga.