William Jefferson Clinton, posljednji istinski američki predsjednik

Predsjednik William J. Clinton na inauguraciji 1993. godine

Angažman bivšeg američkog predsjednika kroz njegovu fondaciju u humanitarnim projektima od iznimne je važnosti za njegov imidž, naslijeđe te veliku sposobnost zarađivanja…

William Jefferson Clinton ili, točnije, William Jefferson Blythe IV rođen je 19. kolovoza 1946. godine u mjestu Hope u američkoj državi Arkansas. Oca Williama nikada nije upoznao jer je poginuo u prometnoj nesreći samo nekoliko mjeseci prije nego se Bill Clinton rodio.

Kao dječak ugledao se na svog djeda koji je imao velik utjecaj na njegov život, promišljanja o ljudima i međuljudskim odnosima. Utjecaj Clintonova djeda pokazat će se, mnogo godina kasnije, ključnim u predsjedničkoj kampanji.

William Jefferson Clinton bio je američki predsjednik od 1993. do 2001. godine. Clinton je prvi predsjednik SAD-a rođen poslije Drugoga svjetskog rata i prvi demokrat nakon Franklina D. Roosevelta koji je osvojio drugi mandat. Prvi američki vođa u posthladnoratovsko doba. Clintonova ekonomska strategija fokusirala se na investiranje u ljude, inovacije i infrastrukturu – bila je to investicija koja je ojačala američke lokalne zajednice i srednji stalež. Spajajući ovu strategiju s pametnom fiskalnom politikom, Clintonova administracija i kongres u dva mandata transformirali su oslabljenu američku ekonomiju u snažnu, pretvorili deficit u dobit te stvorili uvjete za veliki budući rast.

 

Predvidio i promjene

Clinton je predvidio i promjene koje će globalizacija donijeti svjetskoj ekonomiji te je njegova administracija počela osmišljavati rješenja koja će Ameriku učiniti stabilnom ekonomijom i u 21. stoljeću. Na žalost, Clintonov sljedbenik George W. Bush bio je neuspješan upravo toliko koliko je Clinton bio uspješan, njegovo totalitarističko vladanje, jezik nasilja i rata gurnuli su Ameriku u bankrot iz kojeg ne pronalaze izlaz sve do danas.

Posljedica neodgovornosti prema vlastitom narodu devalvirala je vrijednost institucije američkog predsjednika te se bez dvojbe može reći kako je Clinton uistinu posljednji pravi američki predsjednik.

Clintonova promišljanja, znanje, inteligencija i potezi koje je vukao za svog mandata mogu poslužiti kao priručnik brojnim svjetskim liderima. Predsjednik Clinton uveo je i niz inovacija u način vladanja. Službena pisma zamijenio je e-mailovima, a instituciju predsjednika učinio je više ljudskom, pristupačnijom. U kreiranju takvog imidža pomogli su mu njegov saksofon i sunčane naočale, ali i gostovanja na MTV-u. Clinton je učinio moderno predsjednikovanje puno razumljivijim i dostupnijim. Uklonio je distanciranje od naroda i izoliranost predsjedničkog ureda. Način na koji je upravljao uredom učinio ga je važnim, nerijetko i ključnim faktorom vladanja, te je uspješno vodio zemlju u turbulentnim vremenima  stvaranja novog svjetskog poretka nakon rušenja istočnog bloka i  hladnog rata.

 

On ne odustaje

Prilikom proučavanja Clintonove biografije i života nekoliko mi je detalja zapelo za oko. Prvi element koji ga je vodio do uspjeha bila je njegova upornost. Clinton jednostavno nikada nije odustajao, bio je uporan u djetinjstvu, kroz školovanje, politiku. Drugi element do uspjeha bila je njegova temeljitost u radu. Treći element je – ljudskost. Iako je rođen i živio je na američkom jugu, rasizmom obojenom području, Clinton je uvijek prvo vidio čovjeka, ne boju ili rasu. Četvrti element ne predstavlja Clintonovu karakteristiku već znanje – poznavanje temeljnih, ali i naprednih principa ekonomije koji su mu pomogli da usmjerava suradnike prema pravim potezima još dok je bio guverner Arkanzasa.

 

To više nije prava Amerika

George W. Bush i Barack Obama pokazali su svojim (ne)djelovanjem kako je institucija predsjednika u Americi premošćena te da ključne institucije Sjedinjenih Američkih Država više ne odlučuju ni o ničemu. Kapital, koji je davao moć Bijeloj kući više ne stanuje u državnoj blagajni, preselio se u džepove pojedinaca, moćnika koji su u 21. stoljeću postali toliko jaki da si mogu priuštiti luksuz da ravnaju potezima SAD-a i ostalih zemalja na nekoj drugoj, nedržavničkoj razini. Amerika im je postala sredstvo, vojna moć koju koriste za ostvarivanje svojih ciljeva. Dobar primjer za to je iračka nafta i privatni rat interesnih skupina kako bi prisvojili iračka nalazišta za sebe – SAD i američka vojska bile su sredstvo kojim su pokorili Irak. Medijima je Sadam Husein prezentiran kao zločinac i tiranin s nuklearnim naoružanjem – sasvim dovoljno da se naivne novinare navuče na priču…

Kada mu je u siječnju ove godine američki novinar Charles Pierce na intervjuu postavio pitanje o ovoj temi i američkoj politici danas, Bill Clinton se nasmiješio i rekao da mu se nimalo ne sviđa trenutna situacija. «To jednostavno nije to», komentirao je.

Čak i neki njegovi ljutiti protivnici danas priznaju kako im nedostaju dobri, stari dani iz doba Billa Clintona. I za njih je Amerika izgubila ključni osjećaj za diplomaciju, dogovaranje, zdravu raspravu i razum.

 

Najtraženiji govornik

Što 42. američki predsjednik radi danas? Moglo bi se reći da živi dinamično. Putuje, gostuje, drži predavanja, a u svojoj fondaciji zaposlio je i kćer Chelseau koja mu je postala desna ruka u prikupljanju sredstava za fondaciju i niz humanitarnih projekata.

Bill Clinton u prošloj je godini zaradio više od 75 milijuna dolara držeći govore. Od toga je 80% donirao filantropskoj fondaciji. Jednom je tijekom vikenda zaradio 700.000 dolara održavši tri govora, od kojih je jedan bio video konferencija. Govornički show Billa Clintona obilazi svijet od Las Vegasa do Dubaija. Clinton drži govore pred industrijalcima, političarima i investitorima širom svijeta.

Fondacija William J. Clinton ima 1400 zaposlenika i volontera koji rade u 40 zemalja i bore se protiv bolesti, siromaštva i klimatskih promjena u svijetu.

U kreiranju svog imidža, nakon isteka mandata, 42. predsjednik bio je vrlo svjestan moći koju donosi brandiranje u politici. Tako je prilikom konferencije u New Yorku prošle godine ispričao jednu od svojih šala – rekao je kako je za svog mandata izgubio bitku u brandiranju od republikanaca. “Republikanci su briljantni u brandiranju. Rekli su da se kod njih uvijek radi o vrijednostima, o obitelji, domovini, Bogu, a svaki je glas za republikance osobita vrijednost. Ja američkom narodu nisam dobro služio, ne zbog toga što nisam imao plan, nego stoga što nisam bio bolji brand i nisam znao objasniti im bolje što se u Americi događa”, izjavio je.

“On to shvaća… Bill kao brand”, kaže dugogodišnji Clintonov prijatelj i savjetnik koji se bavio korporativnim strategijama brandiranja. “Ako se za vrijeme Hillaryne kampanje činilo da je koristio prljave trikove protiv Obame, to je stoga što Clinton nije niti sanjao da Hillary neće postati predsjednički kandidat, a samim time ni on ne bi izgledao loše u toj pobjedi”, govori savjetnik.

Bill Clinton nije samo bivši predsjednik, on je velika korporacija u obliku što ga nije dosegnuo niti jedan bivši predsjednik. Mašinerija za stvaranje novca donijela je u džepove Clintonovih od 2001. godine više od 200 milijuna te bilijune dolara u fondaciju William J. Clinton. A srž te mašinerije popularnost je Billa Clintona te njegova sposobnost da intrigira veliku publiku i upravlja njome, i to po ekstravagantnim cijenama.

 

Nikada dosadan

Bill Clinton, po mišljenju iskusnih washingtonskih političara, ima profinjene skrivene adute za osvajanje svoje publike tijekom govora te magnetsku privlačnost kojom osvaja mase i opstaje na svjetskoj sceni kao pojava i jedanaest godina nakon izlaska iz Bijele kuće.

 

Zanimljivosti iz mandata

Tijekom prvog predsjedničkog mandata, Clinton je uspio organizirati izraelsko-palestinske pregovore u Washingtonu između Jassera Arafata i Jitzaka Rabina što je dovelo do prekida sukoba sve do rujna 2000. godine.

Zalagao se za približavanje Kini i demokratizaciju Rusije poslije hladnog rata.

Reagirao je na srpsku agresiju u Bosni i Hercegovini 1995. godine bombardirajući snage bosanskih Srba. Zaslužan je za potpisivanje Daytonskog sporazuma i zaslužan za bombardiranje Beograda.

 

O republikancima

3. listopada 1991. Bill Clinton objavio je građanima SAD-a da kreće u predsjedničku utrku za izbore koji će se održati 1992. godine. Noć prije te objave posjetio ga je visokopozicionirani političar iz Bijele kuće, republikanac, te mu dao do znanja kako će ga, ako se uključi u predsjedničku utrku, napasti u medijima nisko i prljavo, u beskompromisnoj borbi da Clintonov protukandidat George Bush osvoji drugi mandat.

Clinton je republikance opisao u nekoliko riječi: “Republikancima za vladanje treba neprijatelj, pa makar ga sami izmislili. Masu je lakše kontrolirati ako im predstavite neprijatelja od kojeg im prijeti opasnost, a sebe (republikance) prezentirate kao spasitelje naroda… Kako bi lakše manipulirali ljudima, republikanci će se uvijek otvoreno zaklinjati u Boga, domovinu i obitelj vječnu svetinju republikanaca. Jedna ruka na srcu, a druga u džepu naroda…”

Zoran Opalic

Niz godina radio sam kao art direktor Večernjeg lista,nakoj kojeg sam pokrenuo mjesečni magazin madeIN, moj najdraži projekt. Nakon madeIN-a otisnuo sam se preko Atlantika, te otvorio kreativnu agenciju u Miamiju. Tigermilch iliti Tigrovo mlijeko jedan je u nizu projekata pokrenutih u 2018. godini.

1 Comment

Leave a Reply to name Cancel reply

Your email address will not be published.